Search

Kako nespavanje utiče na pamćenje?

Medically approved

Svi znamo koliko smo umorni i kako ne možemo da se koncentrišemo nakon neprospavane noći. Međutim, nespavanje značajno utiče i na naše pamćenje.

Naučnici su ispitivali podatke o spavanju i kognitivnim sposobnostima, čak  479.420 zdravih osoba srednjeg do kasnog životnog doba (38 do 73 godine starosti. Rezultati su pokazalo da je sedam sati sna dnevno bilo povezano sa najvišim kognitivnim performansama, a da su se one smanjivale za svaki sat ispod i iznad ovog trajanja sna. Ovaj odnos je ostao takav i kada su ispitivane osobe koje su bile starije od 60 godina, njih 212.006. Pokazalo se i da su pojedinci koji spavaju između šest do osam sati imali značajno veći volumen sive materije u 46 od 139 različitih regiona mozga, uključujući orbitofrontalni korteks, hipokampus, precentralni girus, desni frontalni pol i cerebelarna podpolja. Nekoliko delova mozga pokazalo je povezanost između trajanja sna i zapremine mozga, dok su drugi regioni bili manji samo kod osoba koje su duže spavale. Ovi nalazi naglašavaju važnu vezu između modifikacionog faktora životnog stila trajanja sna i kognicije, kao i široko rasprostranjenu povezanost između sna i strukturalnog zdravlja mozga [1].

Ono što je bitno jeste činjenica da se pokazalo i da samo jedna noć sa manje od šest sati sna može da ometa funkciju kratkoročnog pamćenja sledećeg dana. Što je duži period lišavanja sna, to je dublji uticaj na kognitivne sposobnosti, a ekstremni slučajevi dovode pojedince do ponašanja sličnog intoksikaciji. Zna se da spavanje ima ključnu ulogu u konsolidaciji pamćenja, posebno tokom sna sa brzim pokretima očiju (REM). Prekidi ciklusa spavanja, uključujući nedostatak REM sna, mogu poremetiti ovaj proces, što dovodi do poteškoća u pamćenju detalja ili događaja.

Štaviše, nedostatak sna ne samo da utiče na formiranje pamćenja, već i narušava izvršnu funkciju, što je od suštinskog značaja za zadatke kao što su multitasking i donošenje odluka. Jasno se pokazuje da je nedovoljno sna povezano sa lošijim rezultatima na kognitivnim testovima koji mere izvršnu funkciju [2].

Dok jedna noć lošeg sna ne predstavlja značajan i dugotrajni problem, ponovljeni slučajevi nedostatka sna mogu imati kumulativne efekte, čineći oporavak kognitivnih funkcija sve izazovnijim, posebno kako starimo.

Ova studija, još jednom, pokazuje koliko je važna ulogu sna u pamćenju i kognitivnim funkcijama, služeći kao podsetnik na važnost davanja prioriteta zdravim navikama spavanja za optimalno zdravlje i performanse mozga.

[1] Tai, X. Y., Chen, C., Manohar, S., & Husain, M. (2022). Impact of sleep duration on executive function and brain structure. Communications biology, 5(1), 201.

[2] Jones, K., & Harrison, Y. (2001). Frontal lobe function, sleep loss and fragmented sleep. Sleep medicine reviews, 5(6), 463-475.