Search

Da li je drhtanje ruku opasno?

Medically approved

Tremor, drhtanje, odnosno nevoljno podrhtavanje ruku, može da nas zabrine. Ali da li je ono zaista opasno? I kada se javlja?

Prvo treba reći da je tremor sasvim prirodan i da postoji kod svakoga od nas. To je drhtanje male amplitude i visoke frekvencije, najčešće potpuno neprimetno. Ako stavimo list papira na ruku primetićemo da se on pomera, iako bez njega ne bismo ni primetili da naše ruke drhte. Smatra se da ako nam to drhtanje ne smeta u svakodnevnim aktivnostima, onda na njega ne treba da obraćamo pažnju. Kako smo stariji drhtanje postaje sve primetnije i smatra se da oko 25% osoba starijih od 70 godina ima neki oblik vidljivog tremora [1].

Različiti faktori mogu pojačati ovaj osnovni tremor, čineći ga vidljivim golim okom. To su jak strah, anksioznost, umor, hipertireoza, nizak nivo šećera u krvi, energične vežbe i odvikavanje od supstanci kao što su alkohol i opioidi. To mogu uraditi i neki lekovi kao što su antidepresivi, albuterol i prednizon, ali i nikotin i kofein. U takvim slučajevima, drhtanje se rešava uklanjanjem uzroka.

Zanimljivo je da su studije pokazale da drhtanje mišića može biti povezano i sa promenama mikrobioma u našim crevima. Dokazano je da kod osoba koje imaju Parkinsonovu bolest i tremor ruku postoje specifične promene u mikrobiomu [2]. Recimo tremor koji je rezultat brzih, naizmeničnih kontrakcija suprotnih mišića, poput bicepsa i tricepsa, može biti znak pojave nekih bolesti, kao što je već pomenuta Parkinsonova bolest ili multipla skleroza. Inače, tremor je prvi znak Parkinsonove bolesti kod čak 75% obolelih osoba [3].

Međutim, tremor ne mora uvek da bude znak neke bolesti. Postoji i jedno uobičajeno stanje koji se naziva esencijalni tremor, često se pojavljuje simetrično u obe ruke. Nekada ljudi pribegavaju alkoholu i on može privremeno da ga ublaži, ali dugotrajna upotreba alkohol pogoršava tremor. Opcije lečenja uključuju lekove, rukavice koje imaju svoju težinom, a ponekad i moždanu stimulaciju. Inače, esencijalni tremor je češći kako starimo, a kada se pojavi posle 65 godine, studije pokazuju da može da bude povezan sa povećanim rizikom nastanka demencije [4].

Tremor može poremetiti svakodnevni život i važno je znati da u tom slučaju treba potražiti pomoć lekara. Prvo zbog toga što je potrebno naći eventualan razlog pojave tremora, a drugo zato što postoje različiti tretmani tremora koji mogu da olakšaju život u ovom slučaju.

[1] Deuschl, G., Petersen, I., Lorenz, D., & Christensen, K. (2015). Tremor in the elderly: essential and aging‐related tremor. Movement Disorders, 30(10), 1327-1334.

[2] Zhang, P., Huang, P., Du, J., He, Y., Liu, J., He, G., … & Chen, S. (2022). Specific gut microbiota alterations in essential tremor and its difference from Parkinson’s disease. npj Parkinson’s Disease, 8(1), 98.

[3] Pagano, G., Ferrara, N., Brooks, D. J., & Pavese, N. (2016). Age at onset and Parkinson disease phenotype. Neurology, 86(15), 1400-1407.

[4] Louis, E. D., & Ferreira, J. J. (2010). How common is the most common adult movement disorder? Update on the worldwide prevalence of essential tremor. Movement Disorders, 25(5), 534-541.