Skorašnja studija je bacila novo svetlo na složen odnos između trajanja sna, upotrebe društvenih medija i aktivacije mozga kod adolescenata. U istraživanju su analizirani je podaci 6.516 adolescenata uzrasta 10 do 14 godina. Studija je otkrila korelaciju između kraćeg trajanja sna i povećane upotrebe društvenih medija među tinejdžerima. Analiza ukazuje na uključenost područja unutar frontolimbičkih regiona mozga, kao što su inferiorni i srednji frontalni regoni mozga, u ove odnose. Inferiorni frontalni girus, ključan u inhibicijskoj kontroli, može igrati ključnu ulogu u tome kako adolescenti regulišu svoju ulogu nagrađujućim stimulansima kao što su društveni mediji. Srednji frontalni region, uključen u izvršne funkcije i kritičan u proceni i reagovanju na nagrade, od suštinskog je značaja u upravljanju odlukama koje se odnose na balansiranje trenutnih nagrada sa društvenih medija sa drugim prioritetima kao što je san. Istraživači smatraju da bi loš san i velika angažovanost na društvenim mrežama potencijalno mogli da promene osetljivost mozga na nagrađujuće stimulanse kod mladih, u razvoju mozga. Interakcija između digitalnog angažmana i kvaliteta sna značajno utiče na moždanu aktivnost, sa implikacijama na razvoj mozga adolescenata. Preporučuje se da tinejdžeri od 13 do 18 godina redovno spavaju 8 do 10 sati i da ne koriste elektronske uređaje najmanje 30 minuta do sat vremena pre spavanja. Kako studija naglašava potencijalne rizike povezane sa lošim spavanjem i prekomernom upotrebom društvenih medija, ona naglašava potrebu za proaktivnim merama kako bi se osiguralo dobrobit adolescenata u digitalnom dobu [1].
Da li je i „dobar“ holesterol opasan po zdravlje?
Istraživači su ustanovili iznenađujuću vezu između određenih komponenti lipoproteina visoke gustine (HDL), poznatog i kao
