Zašto neke osobe komarci napadaju češće?

Medically approved

Komarci vole svakoga od nas i teško nam je da se od njih odbranimo. Ali svi znamo da su neki od nas privlačniji, dok neko od nas prođe tu i tamo sa nekim sporadičnim ujedom. Zašto je to tako? Zašto neke od nas napadaju češće, a neke ređe?

Naučnici su pokušali da odgonetnu ovu misteriju, pokušavajući da shvate na koji način komarce privlači miris ljudi. Istraživanje je pokazalo da postoji izuzetno složeni olfaktorni (mirisni) sistem komaraca, gde svaka nervna ćelija reaguje na pojedinačni miris. Upravo zbog te složenosti za sada nismo ni uspeli da nađemo sredstvo koje bi komarce potpuno uklonilo od nas [1].

Suštinski, postoje dve grupe faktora koji utiču na to koliko će nas komarci napadati. Prva grupa su biološki faktori i na njih ne možemo puno da utičemo. Druga grupa su faktori koji predstavljaju naše ponašanje i oni su pod našom kontrolom.

Kada govorimo o biološkim faktorima, oni se pre svega svode na kombinaciju naših mirisa, koje imamo. Mirisni molekuli su mali molekuli koje naše telo lako prima, a zatim menja i distribuira unutar našeg tela. Kako se to dešava?

Pre 32 godine dvojica naučnika su otkrila više različitih gena koji kodiraju razvoj i funkcionisanje mirisnih receptora, zbog čega su 2004. godine dobili Nobelovu nagradu [2]. Mirisni molekuli se vezuju mirisne receptore čime se pokreće kaskada hemijskih signala, koje se prevode u električne signale koje mozak dalje obrađuje i mi osećamo miris [3]. Kasnije se pokazalo da se mirisni receptori ne nalaze samo u nosu već i u nekim drugim tkivima gde imaju važnu ulogu u raznim fiziološkim procesima. Međutim, ove reakcije dovode i do stvaranja posebne kombinacije mirisa koji su specifični za svakoga od nas. Upravo ove kombinacije mirisa manje ili više privlače komarce. Neke od tih mirisa mi ne možemo ni da osetimo ali su oni za komarce zov da nas napadnu. Komarci posebno vole sebum, koji štiti našu kožu od isušivanja, a koji doprinosi formiranju našeg jedinstvenog mirisa.

Druga stvar, koja takođe pripada biološkim faktorima, jeste krvna grupa. Komarce, naime, najviše privlače osobe koje imaju O krvnu grupu iz razloga koje ne možemo potpuno da odgonetnemo [4]. Konačno, poslednji faktor koji je bitan jeste naše disanje. Komarce privlači ugljen dioksid koji mi izdišemo i što intenzivnije dišemo i izdišemo više ugljen dioksida, više komaraca će lakše naći put do nas.

Kada govorimo o faktorima na koje možemo da utičemo, disanje je jedan od njih. Ako treniramo ili radimo teški fizički posao bog koga dišemo brže to će privlačiti komarce. Druga stvar koja komarce privlači jeste znoj, posebno kada na koži ostane nekoliko sati i kada se meša sa bakterijama. Sledeće što privlači komarce jeste miris alkohola. On se meša sa našim mirisom i dodatno privlači komarce. Na sve ove faktore možemo da utičemo.

Konačno, šta možemo da uradimo kako bismo komarce držali dalje od nas? Neki mirisi, parfemi, čak i kreme za sunčanje sadrže mirise koji mogu da privuku komarce. Ako već koristite kreme, bolje je da budu bez mirisa. Boja odeće je, takođe, važna. Komarce privlači tamna odeća (crna, tamno plava), potom narandžasta i crvena. Važno je da nosimo odeću sa dugim rukavima i nogavicama – to smanjuje mogućnost da nas komarci izujedaju. A dodatno, možemo da nosimo i odeću koja na sebi ima permetrin, insekticid koji ubija komarce pri dodiru. Možemo da koristimo i repelente koje nanosimo na kožu i koji deluju tako što sadrže supstance koje ubijaju komarce, kao što su DEET i druge, a one i maskiraju naš miris. Naravno postoje i lampe koje svojom svetlošću privlače komarce i ubijaju ih.

Koji god način da se odbranimo da odaberemo, komarci predstavljaju napast sa kojom ćemo se tek suočavati sve više i više, kako i se klima bude menjala i vreme bude postajalo sve toplije.    

[1] Herre, M., Goldman, O. V., Lu, T. C., Caballero-Vidal, G., Qi, Y., Gilbert, Z. N., … & Younger, M. A. (2022). Non-canonical odor coding in the mosquito. Cell, 185(17), 3104-3123.

[2] Buck, L., & Axel, R. (1991). A novel multigene family may encode odorant receptors: a molecular basis for odor recognition. Cell, 65(1), 175-187.

[3] Buettner, A. (Ed.). (2017). Springer handbook of odor (pp. 459-482). Cham, Switzerland: Springer International Publishing.

[4] Prasadini, M., Dayananda, D., Fernando, S., Harischandra, I., & De Silva, N. (2019). Blood feeding preference of female Aedes aegypti mosquitoes for human blood group types and its impact on their fecundity: implications for vector control. American Journal of Entomology, 3(2), 43-48.